петак, 9. септембар 2011.

Hitne reforme ili propast

Piše: Siniša Božić, ekonomista
Svjetska ekonomija očekuje novi, težak udarac. Dužnička kriza u Grčkoj ne jenjava – iako je prošle godine Evropska Unija Grčkoj plasirala 110 milijardi EUR relativno povoljnog kredita, to nije dosta. Ovih dana je odobren i drugi kredit od čak 159 milijardi EUR. U međuvremenu, Svjetska banka i MMF procjenjuju da li će uopšte ova zemlja moći da vraća pozajmljeni novac. Grčka trpi strahoviti pritisak međunarodnih kreditora da smanji svoj budžetski deficit. Zašto? Projekat unificirane evrizacije je previše skup da bi ga dužnička kriza u jednoj zemlji članici urušila. Predsjednik Evropske centralne banke, Žan Klod Triše, govori da pomoć Grčkoj znači podršku evro valuti. Ekonomije Portugala, Španije, Italije pokazuju prve simptome krize: budžetske deficite, pad BDP, rast kamatnih stopa i poskupljenje internog zaduživanja. U Španiji je stopa nezaposlenosti preko 20%. I međunarodna finansijska tržišta su izuzetno nestabilna. Kurs evra je volatilan – čini se da je u ovom trenutku realni paritet 1,40 USD za 1 EUR, sa tendencijom daljeg pada. Zapravo, obje navedene valute dijele sličnu sudbinu – i u dolarskoj, i u evro zoni je primjetan početak finansijskog kolapsa koji će promijeniti finansijsku sliku svijeta kakvog ga sada znamo.

Svjetski špekulanti su usmjerili svoje investicije ka švajcarskom franku, što je uzdrmalo privredu te zemlje do tog nivoa da bankarski čelnici te zemlje razmatraju uvođenje fiksnog kursa franka. U sektoru komoditeta, svjetski investitori sklanjaju svoja bogatstva kupujući unce zlata. Oni skloniji riziku, ulažu u tržište evroobveznica gdje mogu računati i na 10 pa i više procenata prinosa na godišnjem nivou, što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Kriza u evrozoni se osjeti i u njenoj najsnažnijoj ekonomiji, Njemačkoj. Ova zemlja, iako bilježi rekordne nivoe izvoza, ima problema sa visinom spoljnog duga. Na taj način, njemački privrednici rade za otplatu kamata umjesto za stvaranje nove akumulacije.
U kakvoj se situaciji nalazi evrozona, govore i podaci o odnosu spoljnog duga i BDP pojedinih zemalja članica: Grčka 140%, Italija 120%, Belgija 100%, Irska 97%, Portugal 93%, Njemačka 83%, Francuska 82%. Dolarska zona je takođe u dubokoj krizi: američki spoljni dug sredinom avgusta je prešao 100% BDP te zemlje. Ili, u apsolutnim podacima, ukupan spoljni dug evrozone i dolarske zone je preko 28.000 milijardi USD i raste! Krah ekonomije se bliži.

Po procjenama svjetskih ekonomista, tokom 2013. godine će dugovi dolarske i evrozone biti toliko visoki da svjetska finansijska tržišta jednostavno neće moći da podnesu toliko opterećenje. Peter Ferrara, američki advokat i analitičar, piše: 'Zbog divlje, glupe neodgovornosti i ideološke zaostalosti Obamine administracije, Amerika je danas smrtno osjetljiva na pojavu nove recesije. Nacionalni bankrot Grčke će uticati da se mi više nećemo moći zaduživati na svjetskim finansijskim tržištima, kako bi pokrili našu budžetsku potrošnju. To su loše vijesti za jednu beznačajnu naciju kakva je Grčka, gdje su svakodnevni protesti doveli do nefunkcionalnosti tamošnje vlade. Međutim, šta će se desiti kada se identična stvar desi jedinoj svjetskoj supersili?'

Ostavimo za neki drugi put detaljnije posmatranje svjetskih ekonomskih tokova i vratimo se našoj, 'domaćoj', stvarnosti. Kako je nacija mogla danas da vidi, budžet RS i pripadajući mu fondovi su u deficitu od preko 1,111 milijardi KM. Deficit se planira pokriti novim zaduživanjem. Poznat scenario? I preduzeća u Republici Srpskoj postaju prezadužena. Proizvodnje nema. Strane investicije ne dolaze, niti će ih zadugo biti. Vlast pokušava da zadnjim grcajima snage namakne sredstva za umirenje gladnih narodnih masa.  Nezaposlenost je ogromna. U ovom trenutku preko 20.000 članova vladajuće stranke pritišće svoje rukovodstvo da im obezbijedi posao. Nezadovoljstvo radnika koji su završili u procesu privatizacije na ulici će uskoro dosegnuti kulminaciju. Penzioneri su vrlo blizu masovnog izumiranja. Tajkuni sklanjaju novac u stranu, za crne dane. Nisu svjesni da će uskoro biti važnije znati, nego imati. Nova ekonomija dolazi.

Dajem javnosti na uvid prijedlog hitnih mjera za zaustavljanje daljeg pada u ambis privrede i države. Neka ostane zapisano da je neko imao i drugačije mišljenje.


1. HITNA DEPOLITIZACIJA IZVRŠNE I SUDSKE VLASTI

Predsjednik Republike Srpske će da predloži, a Narodna skupština Republike Srpske da izglasa hitnu smjenu Vlade Republike Srpske. Premijer i svi ministri će dati ostavke u roku od 48 sati. Po hitnom postupku će se usvojiti slijedeći zakoni, koji se imaju primjeniti retroaktivno:
- Zakon o utvrđivanju porijekla imovine,
- Zakon o reviziji privatizacije,
- Zakon o reviziji stečajeva,
- Zakon o nacionalizaciji strateških resursa,
- Izmjene i dopune Krivičnog zakona i definisanje statuta veleizdaje.

Svim sudijama i tužiocima će se uvesti obavezna mjesečna norma koju će morati da ispunjavaju. Specijalno tužilaštvo RS će se kadrovski i materijalno ojačati, uz formiranje Nacionalnog suda Republike Srpske koji će da sudi za najteža djela protiv Republike Srpske – veleizdaju. Veleizdaja će biti definisana kao teško krivično djelo kojim je država oštećena u tajkunskim privatizacijama, lažnim stečajevima, fiktivnim prodajama državnog kapitala, pranju novca i ubacivanju istoga u legalne tokove.

Izvršna vlast Republike Srpske se ima formirati kao vanstranačka, apolitična i isključivo ekspertska vlada, koju bi sačinjavali priznati i u praksi potvrđeni stručnjaci svih oblasti, na period od godinu dana. Političke stranke će da se odreknu svih funkcija u izvršnoj vlasti, kao i na nižim pozicijama. Svi kadrovi političkih stranaka će u roku od 72 sata dati otkaze sa mjesta rukovodećih, organa upravljanja i nadzora u svim državnim i javnim preduzećima. U tim preduzećima će se raspisati konkursi za prijem eksperata i stručnjaka, sa odgovarajućim iskustvom. Republici Srpskoj će trebati oko 500 vrhunskih stručnjaka iz oblasti ekonomije i menadžmenta za potrebe rukovođenja najznačajnijim preduzećima. Stimulativnim nagradama će se privući dio priznatih stručnjaka koji radi u dijaspori, a njihov rad biti kontrolisan na polugodišnjem i godišnjem nivou.

Narodna skupština RS će da nastavi rad u svom sadašnjem mandatu. Poslanici će isključivo da rade u interesu naroda i države. Predsjednik Republike Srpske će da se bavi pitanjima iz svoje nadležnosti, a posebno na afirmaciji Republike Srpske i BiH u inostranstvu i na privlačenju stranih investicija, u saradnji sa vladom eksperata.
Predsjednik Republike Srpske će, shodno odredbama usvojenog Zakona o porijeklu imovine, da pruži snažna uvjerenja o porijeklu imovine koju je stekao i kojom raspolaže on, i njemu povezana pravna i fizička lica. Ovaj zakon će se primijeniti retroaktivno na sve funkcionere Republike Srpske od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, naovamo.

2. KONSOLIDACIJA TROŠKOVA DRŽAVNE UPRAVE

U roku od 45 dana biće napravljena analiza opravdanosti 22.000 radnih mjesta u državnoj upravi. Izvršiće se racionalizacija radnih mjesta, a suvišni otpustiti. Racionalizacija će obuhvatiti sve nivoe vlasti, od izvršne do lokalne, od ministarstava do agencija i komisija. Kriteriji za rad u državnoj upravi će biti obrazovanje i radno iskustvo.

3. REFORMA VLADE

Broj zaposlenih u ministarstvima će iznositi do 30 stručnjaka. Vlada će da se iseli iz Administrativnog centra i da se vrati u stare prostorije. Administrativni centar će da se izdaje u zakup. Broj ministarstava će se smanjiti na 10. Vozni park Vlade će da se transformiše, na način da će se prodati većina vozila – ostaviće se po jedno luksuzno vozilo za po jedno ministarstvo, te 30 manjih vozila za dnevne potrebe Vlade. Ministri i ostali članovi vlade će obavljati samo te poslove. Vlada će da posluje preko jednog žiro-računa. Sjednice Vlade će da se prenose javno na nacionalnoj televiziji i putem interneta.

4. OTVARANJE JAVNIH RADOVA

Javnim radovima će se zaposliti za godinu dana oko 50.000 ljudi. Stručne službe Vlade će da odrede projekte od nacionalnog interesa a koje će biti građene putem javnih radova, a to će biti projekti iz sljedećih grana: saobraćaj, turizam, drvna industrija. Sredstva će se obezbijediti kroz angažovanje stranih partnera, uzimanje povoljnih kredita i davanje koncesija.

5. POLJOPRIVREDA I STOČARSTVO

Sredstva koja budu prikupljena konfiskovanjem i prodajom nelegalno stečene imovine će se plasirati u poljoprivredu i stočarstvo, pod unaprijed određenim kriterijumima. Ostatak sredstava će da se iskoristi za državno subvencionisanje ključnih proizvoda iz ove privredne grane.

6. NACIONALIZACIJA NAFTNE INDUSTRIJE

Naftna industrija Republike Srpske, svi objekti, postrojenja i potencijalna nalazišta, će da budu vraćena u nadležnost i trajno vlasništvo Republike Srpske. Svi krediti i dugovanja naftne industrije ka državnim institucijama i sadašnjim vlasnicima će da budu otpisani. Sadašnjim vlasnicima će da se ponudi nadoknada u vidu trenutne fer vrijednosti kapitala, ukoliko isti ne budu pravosnažno osuđeni za krivična djela protiv Republike Srpske.

7. NACIONALIZACIJA FABRIKE GLINICE 'BIRAČ'

Fabrika glinice 'Birač', sa svim povezanim pravnim licima, će da bude nacionalizovana. Svi krediti i dugovanja ka državnim institucijama i sadašnjim vlasnicima će da budu otpisani. Sadašnjim vlasnicima će da se ponudi nadoknada u vidu trenutne fer vrijednosti kapitala, ukoliko isti ne budu pravosnažno osuđeni za krivična djela protiv Republike Srpske.

8. HITNA REVIZIJA PRIVATIZACIJE VELIKIH SISTEMA I NJIHOVA KONSOLIDACIJA (zahtjeva opširan elaborat)

9. USPOSTAVLJANJE SNAŽNE DRŽAVNE BANKE

U roku od 120 dana će biti osnovana državna banka koja će da ponudi širok dijapazon usluga, kojom će upravljati profesionalan i stručan menadžment.

10. DECENTRALIZACIJA REPUBLIKE SRPSKE, POMOĆ SELU I PODRŠKA HERCEGOVINI (zahtjeva opširan elaborat)